Hrvatska je srednjoeuropska i jadranska zemlja. Proteže se, u obliku luka, od  Dunava na sjeveroistoku, preko Istre na zapadu do Boke kotorske na jugu. Hrvatska se nalazi na raskrižju putova između Srednje Europe i Sredozemlja. Kroz Hrvatsku prolaze mnoge međunarodno važne prometnice.

Površina Hrvatske je 56.542 km2, s dodatnom površinom pripadajućih teritorijalnih   voda od 31.067km2. Stanovnika ima 4.437.460, a glavni grad je Zagreb koji broji 779.145 stanovnika.

Jadransko more pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok i obuhvaća  prostor između Balkanskog i Apeninskog poluotoka, u dužini 783 km. Prosječna širina Jadrankog mora je 170 km, a dubina 252 m - u sjeverozapadnom dijelu je plitko, a na južnom dijelu je mnogo dublje. Hrvatskoj pripada prostor istočne obale, koja se prostire od Prevlake na jugu do rta Savudrije na zapadu, uključujući sve otoke, otočiće i hridi duž obale, te otočje Palagruža.
Hrvatska obala je jedna od najrazvedenijih obala u svijetu, sa 1185 otoka, otočića i grebena. Najveći otok je Krk, a ostali veći otoci su Cres, Brač, Hvar, Pag i Korčula. Najveći poluotoci su Istra i Pelješac, a najveći zaljev je Kvarnerski zaljev. Dužina morske obale zajedno sa otocima, otočićima i grebenima iznosi 5.835 km.

Najnovija otkrica i arheološki nalazi dokazuju, da je pradomovina prvobitnih
Arijaca bila Indija. Ti prvobitni Arijci ili Ranoarijci sebe najprije
nazivahu Sarasvati, a zatim Harahvaiti. Ta se imena u vedskim zapisima rabe
od godine 3750. do 1800. pr. Kr. Sarasvati su u prapovijesti živjeli u
sjevernoj Indiji (danas pustinja Thar), uglavnom uzduž nekadašnje velike
rijeke Sarasvati. Na temelju arheoloških nalaza i Rigvede znanstvenici
zakljucuju, da su Ranoarijci u svojoj sjevernoindijskoj Arijskoj domovini
živjeli i ranije od VII.-V. tisucljeca pr. Kr., pa se danas povijest
Indoarijaca može unatrag pratiti punih devet tisuca godina. Kada je rijeka
Sarasvati presušila, narod Sarasvati - tada se vec nazivahu Harahvaiti
(Hrvati) - zbog suše i gladi sele na podrucje današnjega Afganistana i
sjevernoga Irana. Dio njih se odselio u južno Zakavkazje, Kurdistan i gornju
Mezopotamiju.

Ime Hrvat u svomu temelju ima indoeuropsku sastavnicu ar, koja je i u
korijenu rijeci Arye (Arijac). U indoarijskomu sanskrtu arya znaci gospodin,
plemeniti (u širem znacenju: imucan, bogat, obilan). Prvobitni oblik imena
Hrvat(i) bilo je ranoarijsko ime Sarasvat(i). To se ime u vedskim zapisima
rabi od godine 3750. pr. Kr. za stanovnike Ariane Veyah (Arijske domovine) i
kao naziv tadašnje glavne indijske rijeke, koja je protjecala kroz podrucje
gdje su živjeli Sarasvati. Najkasnije do 2000. pr. Kr. Ime Sarasvati
preoblikovano je u ime Harahvaiti, koje je praoblik današnjega imena Hrvat
(u cakavskomu Harvat, u kajkavskomu Horvat).Hrvatsko ime sacuvalo se u
brojnim mjestnim i zemljopisnim nazivima na podrucju Euroazije: Chorvat
(Indija), Horbata i Horvot (sela u Izraelu), Harvat-Sedom i Harava (doline u
Izraelu), Horbat i Arwad i Arwata (Sirija), Harw - Arbat - Hirwat - Harawit
(Kurdistan), Horbat (Libanon), Harvat el Ghor (podrucje Mrtvoga mora) i dr.

Lijepa naša domovino, Oj junačka zemljo mila, Stare slave djedovino, da bi vazda sretna bila! Mila kano si nam slavna, Mila si nam ti jedina. Mila kuda si nam ravna,  Mila kuda si planina! Teci Dravo, Savo teci, Nit ti Dunav silu gubi, Sinje more svijetu reci, Da svoj narod Hrvat ljubi. Dok mu njive sunce grije, Dok mu hrašće bura vije,    Dok mu mrtve grobak krije, Dok mu živo srce bije!

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Povijesno gledano, Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brdima, Gradeca i Kaptola. Zagreb danas predstavlja administrativno, ekonomsko, kulturno i znanstveno srce Hrvatske. I lokacijom i kulturom spada u gradove Srednje Europe.  Stari i Novi grad smatraju se spomenicima kulture i sačuvali su do danas ugođaj srednjovjekovlja te baroka.

________________________________________________________________________

Ime Dalmacija spominje se prvi put na epigrafskim spomenicima i u djelima rimskih pisaca u vrijeme rimskih osvajanja istočne obale Jadrana na prijelazu iz 1. st. pr. Kr. u 1. st. po Kr. Rimljani su Dalmacijom nazvali provinciju, dio Ilirika, koja se protezala uz istočnu obalu Jadranskog mora od rijeke Raše na sjeverozapadu do rijeke Drine na istoku i Budve na jugoistoku. U zaleđu je provincija obuhvaćala veći dio Gorske Hrvatske te današnje Bosne i Hercegovine. Stotinjak kilometara južnije od Save protezala se granica s provincijom Panonijom. Na tom su području živjeli narodi ilirskoga kulturnog kruga: Liburni, Japodi, Dalmati, Daorsi, Ardijejci, Plereji, Mezeji, Desitijati, a dijelom Autarijati i Enheleji. Nije neobično da je cijeli prostor nazvan po Dalmatima, jer su oni Rimljanima pružali najodlučniji otpor do konačne "pacifikacije" 9. god. po Kr. Na njihovom je tlu podignuta i Salona, dalmatinska metropola i jedan od najvećih gradova Rimskog Carstva. Ovako definiran zemljopisni pojam Dalmacije u starom vijeku egzistirao je do 7. st. Kada je 395. god. car Teodozije podijelio Rimsko Carstvo na zapadni i istočni dio Dalmacija je ostala u okvirima zapadne polovice Carstva, što će kasnije imati brojne implikacije. Stanovitu je posebnost unutar Dalmacije imala Liburnija sa središtem u Zadru, a to se ime spominje još i u vrijeme hrvatskih narodnih vladara početkom 9. stoljeća.

_______________________________________________________________________

Središte županije Osijek najveći je i najvažniji grad nizinske Hrvatske. U početku   ilirsko naselje, zatim rimsko (Mursa), zatim pod ugarskim i turskim vlastima. Urbanistička jezgra Tvrdja nekada je bilo glavno zapovjedništvo Austrijske Carevine za Slavoniju. Danas je Osijek upravno, kulturno, sveučilišno i industrijsko središt

_______________________________________________________________________

Naziv "Istra" prema nekim izvorima potječe od ilirskog plemena Histri koji su živjeli u tom području Rimljan Ilire opisuju kao zloglasne gusare koji su znali iskoristiti  činjenicu što su zbog brojnih plićaka istarske obale vrlo opasne za plovidbu. Rimljani  su Istru osvojili tek nakon dva vojna pohoda - 177 godine p.n.e.

_______________________________________________________________________

Dubrovnik je u početku bio u sastavu Dalmatinskog temata i priznaje vlast  Brizanta. Prvi se puta u ispravama spominje 850. g. Oko 992. g. spalio ga je makedonski car Samuilo. Krajem 10. st. osniva se dubrovačka nadbiskupija i metropolija. Tada postaje crkveno neovisan od Splita. Od 1205. g. priznaje vlasti Venecije, što traje do  1358. g. U vrijeme mletačke vlasti Dubrovčani dižu tri bune, ali se nisu mogli osloboditi mletačkog gospodstva

_______________________________________________________________________

Zlatni Rat, Bol na Bracu..

Kornati..

Sibenik..

Pula

oko 400 p.n.e:  prve grčke kolonije osnovane su na jadranskim otocima
oko 100 p.n.e   Rimljani vladaju istočnom obalom Jadrana
305.  Rimski car Dioklecijan vlada u današnjem Splitu
oko 600.   Hrvati se sele u današnju Hrvatsku
852.   Knez Trpimir izdaje Povelju u kojoj se prvi put spominje ime Hrvatska
925.   Spominje se prvi hrvatski kralj, Tomislav, koji ujedinjuje panonsku i dalmatinsku Hrvatsku
1102.   Nakon smrti Petra Svačića, posljednjeg hrvatskog kralja, Hrvatska ulazi u personalnu uniju s Mađarskom
1242.   Kralj Bela IV izdaje Zlatnu bulu kojom Zagreb proglašava slobodnim kraljevskim gradom
1433.   Počeci obrane od Turaka, koji su tijekom vremena okupirali veći dio hrvatskog teritorija
1527.   Odlukom hrvatskog Sabora, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg
1699.   Hrvatska je oslobođena turske vladavine; kontinentalna Hrvatska ostaje pod vlašću Habsburgovaca, najveći dio obale i otoka je pod Venecijom; samo je  Dubrovačka Republika samostalna
1815.   Nakon kratkotrajne vladavine Napoleona, koji je ukinuo vlast Venecije i Dubrovačku Republiku, skoro čitava današnja Hrvatska ulazi u Habsburšku monarhiju
1847.   Hrvatsko jezik postaje službeni jezik u Hrvatskom Saboru, gdje zamjenjuje latinski
1848.   Ban Josip Jelačić brani Hrvatsku od pokušaja mađarske okupacije i ujedinjuje sve hrvatske provincije
1866.   Biskup Josip Juraj Strossmayer osniva Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, prvu u jugoistočnoj Europi
1918.   Nakon pada Austro-Ugarske monarhije u Prvom svjetskom radu, Hrvatska postaje dio Kraljevie Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je kasnije prozvana Jugoslavija
1941.   Njemačka i talijanska vojska okupiraju Jugoslaviju; počinje organizirani partizanski otpor pod vodstvom Josipa Broza Tita
1945.   Proglašena je Federativna Narodna Republika Jugoslavija (kasnije  Socijalistička federativna Republika Jugoslavija), Hrvatska u njoj postaje Republika
1990.   Održani su prvi višestranački izbori nakon 2. svj. rata. Sabor bira dr. Franju Tuđmana za prvog predsjednika
1991.   Hrvatska proglašava nezavisnost; počinje srpska pobuna koju podržavaju Jugoslavenska narodna armija i Srbija, što rezultira okupacijom trećine hrvatskog teritorija
1992.   Republika Hrvatska postaje članicom Ujedinjenih Naroda
1998.   Posljednji okupirani dio Hrvatske, uključujući Vukovar, vraćan je pod hrvatsku vlast.
12/1999.   umire prvi hrvatski predsjednik, dr. Franjo Tuđman
1/2000.   održani izbori, pobijedila koalicija 6 stranaka

Pag

Omis.. 

Makarska

Vodice

Dubrovnik,   jedan od najljepsih gradova na  svijetu

Nacionalni park Plitvice...

Hvar...

Nacionalni Park Paklenica

otvoreni muzej  kod                  Karlovca (Turanj)